Tijekom rata gledali su se kroz nišane, a danas zajedno rade na izgradnji mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima i razbijaju predrasude među mladima. Oni su veterani tri vojske koje su se u BiH borile od 1992. do 1995. u životnoj misiji.

Program “Konstruktivna uporaba veteranskog iskustva” osmislio je Centar za ratnu traumu iz Novog Sada, a Udruga “Pravi požar” provodi ga u Bosni i Hercegovini kroz dijalog pod nazivom “Veterani i mladi”. Udruga trenutno okuplja više od 30 veterana iz tri vojske: Vojske Republike Srpske, Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Samo u kolovozu 2020. godine održali su šest radionica u Goraždu, Trebinje, te po dvije u Bratuncu i Bihaću. U sljedećih godinu dana plan im je održati još 44.

“O ovim se temama vrlo malo razgovara s mladima u obiteljskom krugu. To je nešto o čemu roditelji ne razgovaraju, a kada razgovaraju, tada je narativ potpuno drukčiji u odnosu na radionice koje organiziramo”, ističe Spasoje Kulaga, osnivač Udruge “Pravi požar” iz Dervente, a i sam bivši branitelj.

Što se tiče priča u društvu, one su uvijek pozitivne prema podrijetlu iz kojeg dolaze mladi i nacionalnoj skupini kojoj pripadaju, dok se o drugima govori u negativnom kontekstu.

Veterani kroz dijaloške radionice, koje moderira stručnjak/inja, psiholog/inja ili obrazovani/a aktivist/ica sa iskustvom, otvaraju teme koje svojim raznim životnim iskustvima nastoje razbiti predrasude protiv “onih s druge strane”, grade kritički stav prema ratu i nedavnoj ratnoj prošlosti, koriste veteranska iskustva s ciljem prevencije nasilja među mladima, ali i daju vjerodostojnost braniteljima u društvu i u očima mladih. Jedan od njihovih glavnih ciljeva je dekonstrukcija koncepta rata kao “zanimljivog i zabavnog iskustva” i rad na razumijevanju ratne traume i njezinih posljedica na pojedinca, obitelj i društvo u cjelini.

“Za mlade aktiviste/kinje, mlade ljude u BiH, mislimo da je važno čuti iskustva običnih malih ljudi koji imaju svoje povijesti. Čuti kako obični ljudi u nekim dijelovima ove zemlje prolaze tijekom rata. Kako je tom čovjeku bilo u ratu i kakav mu je njegov život nakon rata sa svim posljedicama koje on donosi”, objašnjavaju organizatori koji se ovim aktivnostima bave još od 2011. godine i do sada su realizirali 80-ak radionica širom Bosne i Hercegovine. Počeli su u Derventi, a zatim u Tesliću, Doboju, Banjoj Luci, Brodu, Bijeljini, Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Brčkom, Gornjem Vakufu, Prijedoru …

Njihova je publika do sada bila vrlo raznolika, od mladih aktivista/kinja, sudionika/ca kampova, volontera/ki, članica udruga žena do članova/ca navijačkih skupina. Cilj im je okupiti srednjoškolce/ke, mlade od 16 do 28 godina, ali i članove/ice nevladinih organizacija, mlade aktiviste/kinje koji rade na pitanjima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira…

“Naša dosadašnja iskustva pokazuju da su mladi zainteresirani za ovu temu. Njihova pažnja tijekom radionica je velika, a broj pitanja veteranima pokazuje da ih zanima KUVI dijalog. Naravno, susret s predrasudama na radionicama je realan jer na jednom mjestu čujete kako ljudi, branitelji pričaju svoja iskustva, svoje životne priče i mladima su dotad sve vrijeme ‘servirane’ različite priče o ‘drugoj, trećoj strani'”, objašnjava Kulaga, veteran koji aktivno djeluje na ovom polju još od 2007. godine.

Reakcije tijekom radionica uvijek su emocionalno intenzivne jer je ovaj program specifičan i nudi drugačiji način rada, otvara neka nova promišljanja, donosi nova saznanja, ruši predrasude i prethodne narative o “nama” i “njima”.
Među brojnim porukama koje su se do sada čule od sudionika/ca i publike, svi imaju isti cilj – razgovorom o prošlosti pridonijeti činjenici da više nikad nitko ne upadne u zamku besmisla i ode u rat.

Svaka radionica donosi novu poruku, novu priču i novi izazov.

“Veterani u većini slučajeva šalju poruke o uzaludnosti rata i nasilja kao načinu rješavanja sukoba, dok mladi ljudi šalju poruke mira i potrebe za razgovorom o prošlosti. Moji su dojmovi vrlo pozitivni jer vidim da mladi ljudi žele znati što su branitelji, članovi njihovih obitelji preživjeli tijekom rata, što su tamo vidjeli, kako danas žive u društvu. Mladi malo znaju o posljedicama sa kojima žive njihovi roditelji – sudionici rata. Mladi dolaze na naše radionice s narativima s kojima su odrasli, neki od njih spremni da na poziv ‘države’ sutra odu u rat.

Nakon što čuju iskustva veterana, mnogi od njih naglas razmišljaju da i bi umrli ‘za državu'”, zaključuje Kulaga.
Projekt se provodi zahvaljujući potpori programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz financijsku potporu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).